NASILJE NAD ŽENAMA I NASILJE U PORODICI

NASILJE NAD ŽENAMA I NASILJE U PORODICI

Iako su Protokolom o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici jasno precizirane obaveze i nadležnosti zdravstenih radnika u tim situacijama. Oni nijesu dovoljno upoznati sa njima, te ih ne mogu ni primjenjivati na adekatavn način, ocijenjeno je na današnjem sastanku zdravstvenih radnika u Bijelom Polju.

Na sastanku, koji je organizovala NVO ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“. Saopšteno je da su neophodne izmjene i dopune ovog Protokola, posebno u dijelu obaveza i ovlašćenja zdravstvenih institucija.

Psihološkinja Nataša Vuković istakla je danas da se ovim Protkolom na isti način tretiraju obaveze primarnog, sekundarnog i tercijarnog sistema zdravstvene zaštite. Te da je upravo to ono što treba izmijeniti.

NASILJE NAD ŽENAMA I NASILJE U PORODICI

“Najveći nedostatak ovog dokomenta, koji je obavezujući za nas, jeste to što zdravstvo tretira kao cjelinu. A znamo da primarna, sekundarna i tercijarna zaštita imaju različite oblasti rada. Smatram da je trebalo izdvojiti Hitnu službu, jer se tu najčešće javljaju žrtve nasilja i za njih bi trebao da bude detaljniji i drugačiji protokol postupanja. Već je dolazak u specijalističke službe, kakva je Centar za mentalno zdravlje, drugi korak, jer je proces prijavljivanja već započeo tokom pegleda u hitnoj. Tako da su naše obaveze u tom slučaju drugačije”, pojasnila je Vuković.

Još veći problem je to što, kako je navela, zdravstveni radnici uopšte nijesu upućeni u obaveze koje nalaže Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici.

“Ove radionice i sastanici služe da upoznamo bliže zdravstvene radnike sa njihovim obavezama. Zato što nijesmo u Domu zdravlja, niti u Opštoj bolnici dobili informacije o postupanju u skaldu sa pomenutim Protokolom. Takođe, zdravstveni radnici nijesu dovoljno ni obučeni, što je neophodno, jer su žrtve nasilja u prodici u specifičnom stanju i njima je zaista potrebno prići na odgovarajući način. Jedan pogrešan potez može da ih vrati u situciju gdje trpe nasilje”, navela je psihološkinja Vuković.

Sa druge strane, Vuković je naglasila da Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici posebno ističe hitnost i povjerljivost u postupanju sa žrtvama nasilja.

“Znači da žrtve nasilja imaju prioritet kada se jave na pregled i njima se mora obezbijediti diskretnost, povjerljivost. A zdravstvene službe u obavezi su da prijave svaku sumnju na nasilje nadležnim institucijama. Onda se, shodno protokolu , nastavlja ‘obrada’ žrtve”, podvukla je Vuković.

Ona je kazala i da institucije sistema ne funkcionišu najbolje, te da žrtve nasilja nemaju povjeranja u njih.
“Zbog naših patrijarhalnih obrazaca ponašanja, zbog nepovjerenja u institucije, žrtve nasilja veoma teško se obraćaju bilo kome. I kada to čine, obrate se ženskim nevladinim organizacijama”, dodala je ona.

Vuković je podsjetila i da je donošenjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici proizišla obaveza izrade Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici i to sa ciljem da se uspostavi i podstakne uspostavljanje multidisciplinarne saradnje s jasno razrađenim postupanjima svakoga sistema.

“Saradnja institucija je neophodna, kao i izmjene ovog Protokola, tako da ćemo nadležnim institucijama uputiti naše prijedloge”, poručila je Vuković.

U cilju jačanja saradnje zdravstvenih institucija i nevladine oranizacije ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“. Danas je potpisan Memorandum o saradnji sa Opštom bolnicom i Domom zdravlja.

“Na ovaj način ćemo unaprijediti saradnju, podići je na jedan viši nivo, što će prvenstveno značiti žrtavama nasilja, jer će im zdravstvene ustanove biti prsitupačnije. I žrtve će imati više povjerenja u njih”, kazala je nakon potpisivanja Nada Ristanović iz NVO ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“.

Ristanović je kazala da je uloga zdravstvenih radnika itekako važna u situacijama nasilja u porodici.

„Zdravstveni radnici su ti koji sačinjavaju izvještaje nakon pregleda žrtve. Upravo ti izvještaji su dokaz da je lice pretpjelo nasilje i jedino zahvaljujući njima mogu ostvariti svoja prava kod pravosudnih organa“. Kazala je danas Ristanović.

Saopštila je i da je poslednjih mjeseci došlo do povećanja broja slučajeva nasilja, te da se uglavnom radi o starijim osobama, što ranije nije bio slučaj.

„Došlo je do povećanja nasilja i ono se odnosi na starije osobe koje žive u partnerskoj zajednici ili u zajednici sa djecom. Od februara do avgusta imali smo 93 slučaja, a ranije smo za šest mjeseci imali oko 60 slučajeva , što jeste povećanje za oko 10-20 %. Razlozi za to su brojni, ne samo siromaštvo, već i uopšte kriza koju je izazvala pandemija. Tako da su žene još uvijek izložene diskriminaciji“, navela je Ristanović.

NVO ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“ tematski sastanak sa zdravstvenim institucijama organizovala je u okviru projekta „Snažniji institucionalni odgvor na rodno zasnovano nasilje“.

Foto: RBP